Električna energija proizvodi se na četiri bioplinska postrojenja, uz sunčane elektrane instalirane na brojnim površinama i proizvodnim postrojenjima Žito Grupe. Bioplinska postrojenja ukupne instalirane snage 5,1 MW za ulaznu sirovinu koriste nusproizvode poljoprivredne proizvodnje što doprinosi očuvanju okoliša.


Bioplinsko postrojenje Novi Agrar
Postrojenje je započelo s radom 2012. godine s ciljem povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije.

Bioplinsko postrojenje Mala Branjevina
Postrojenje je započelo s radom 2012. godine s ciljem modernizacije poslovanja i implementacije tehnologija kojima se štedi energija i smanjuje potrošnja prirodnih resursa i sirovina. Upravo su bioelektrane primjer kako taj cilj postići i time spriječiti onečišćenje okoliša.
Znate li da je bioplin korišten za grijanje vode u Siriji još oko 1.000 godine p.n.e.? Za istu se svrhu bioplinska postrojenja, uz proizvodnju struje, koriste i danas.

Bioplinsko postrojenje Orlovnjak
Ovom je elektranom, koja je počela s radom u svibnju 2016., Žito grupa povećala udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, čime osigurava nacionalnu stabilnost elektroenergetskog sustava, a ujedno i doprinosi realizaciji zajedničke EU-energetske politike.

Bioplinsko postrojenje Bioenergija Klisa
Postrojenje započinje s radom 2018. godine čime se nastavlja povećanje udjela Žito grupe u obnovljivim izvorima energije u proizvodnji električne energije.

Solarne elektrane
Žito grupa, u sklopu svoje ekološke i energetske strategije, intenzivno ulaže u izgradnju fotonaponskih elektrana na svojim lokacijama i postrojenjima. Ukupni kapacitet instaliranih elektrana do sada iznosi 8,3 GWh.