Ratarska jedinica Ovčara smještena je pored Čepina, u neposrednoj blizini farmi Ovčara, Vuka i Mala Branjevina te bioplinskog postrojenja. U sustavu integrirane proizvodnje obrađuje se 3.700 ha. Dobri prinosi, unatoč lošijoj strukturi tala, ostvaruju se primjenom agrotehničkih mjera te gnojidbom organskim gnojivama s obližnjih farmi i digestatom s bioplinskog postrojenja.

Ratarska jedinica Klisa - Dalj uzgaja ratarske i industrijske kulture na 2.900 ha, a u sklopu jednice se nalazi farma tovne junadi i bioplinsko postrojenje. U strukturi površina dominiraju smeđa ilovasta tla i černozem, neutralne reakcije i dobrih fizikalnih svojstava koja čine osnovu plodnosti i visokih prinosa.

Ratarska jedinica Seleš obrađuje 3.350 ha u sustavu integrirane proizvodnje. U strukturi tala prevladavaju tla dobrih fizikalnih svojstava i plodnosti koja su, uz primijenjenu agrotehniku, jamstvo dobrih prinosa uzgajanih žitarica i industrijskih kultura. Na ratarskim površinama oporablja se stajnjak sa farme muznih krava Orlovnjak, tekuća gnojovka s farme West, kao i tekući digestat s bioplinskog postrojenja farme Orlovnjak.

Ratarska jedinica u Koški obrađuje 1.450 ha zemlje u sustavu integrirane proizvodnje. Unatoč težim tlima, primijenjene agrotehničke mjere rezultiraju dobrim prinosima uzgajanih žitarica i uljarica.

Ratarska jedinica Melem nalazi se u Magadenovcu, pored Donjeg Miholjca. Ratarske i industrijske kulture uzgajaju se u sustavu integrirane proizvodnje na površini od 450 ha. Unatoč težim tlima, koja prevladavaju u strukturi obradivih površina, postižu se dobri prinosi zbog primijenjenih agrotehničkih mjera.

Ratarska jedinica Rosa smještena je neposredno uz ratarsku jedinicu Melem, nalazi se u Magadenovcu, pored Donjeg Miholjca. Ratarske i industrijske kulture uzgajaju se u sustavu integrirane proizvodnje na površini od 400 ha. Unatoč težim tlima, koja prevladavaju u strukturi obradivih površina, postižu se dobri prinosi zbog primijenjenih agrotehničkih mjera.

Ratarska jedinica Hana Vuka smještena je pored naselja Budimci. Proizvodnja ratarskih kultura odvija se na površini 1400 ha, a u sklopu ratarstva nalaze se farme tovne junadi Vitulus i Budimci. Unatoč lošijoj strukturi tla ostvaruje odlične rezultate u proizvodnji ratarskih kultura kao i krmnih kultura potrebnih za hranidbu životinja.

Ratarska jedinica Krndija smještena je u blizini naselja Punitovci, a nadovezuje se na istoimenu farmu muznih krava. Proizvodnja ratarskih i krmnih kultura odvija se na površini od 600 ha, tlo je srednje kvalitete. ali zahvaljujuću upotrebi stajnjaka s farme struktura tla se popravlja i ostvaruju se odlični prinosi .

Ratarska jedinica Gospodarstvo Gorjani smještena je uz naselje Gorjani u okolici Đakova. Na površini od 450 ha ostvaruje odlične rezultate u proizvodnji ratarskih kultura. Specifičnost ove jedinice je što se cjelokupna površina nalazi na 11 parcela u krugu od 2 km.

Ratarska jedinica Berak nalazi se u blizini mjesta Semeljci, a nadovezuje se na istoimenu farmu. Na površini od 650 ha odvija se proizvodnja ratarskih i krmnih kultura za potrebe farme. Unatoč lošoj strukturi tla, uz primjenu stajnjaka ostvaruju se vrlo dobri rezultati.

Silos u Đakovu najveći je silos u Žito grupi i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Skladišni kapacitet silosa je 80.000 tona žitarica i uljarica. Silos skladišti pšenicu i kukuruz za potrebe mlina koji se nalazi na istoj lokaciji te ostale žitarice i uljarice za potrebe odjela trgovanja.

Osječki silos skladišti sirovine potrebne za Tvornicu stočne hrane Vitalka koja je pozicionirana uz silos, kao i za potrebe odjela trgovanja. Kapacitet silosa je 70.000 tona.

Silos u Slatini skladišti žitarice i uljarice kooperanta ili one proizvedene na ratarskim površinama Žito grupe. Kapacitet silosa je 25.000 tona. U silosu se skladište uljarice i žitarice za potrebe industrijske prerade i odjela trgovanja.

Silos u Čađavici skladišti žitarice i uljarice, proizvedene u suradnji s kooperantima, za potrebe industrijske prerade u Grupi te za potrebe odjela trgovanja. Kapacitet silosa je 10.000 tona.

Kapacitet silosa u Šljivoševcima, nedaleko Donjeg Miholjca, je 6.000 tona. Poslovanje silosa usko je vezano za kooperaciju. U silosu se skladište uljarice i žitarice za potrebe industrijske prerade i odjela trgovanja.

Silos u Vrbanji skladišti uljarice i žitarice za potrebe industrijske prerade i odjela trgovanja. Kapacitet silosa je 15.000 tona. Poslovanje silosa usko je vezano za kooperaciju u Drenovcima i Lipovcu.

Kapacitet silosa je 8.000 tona. Poslovanje silosa usko je vezano za kooperaciju u Drenovcima. U silosu se skladište uljarice i žitarice za potrebe industrijske prerade i odjela trgovanja.

Silos Veliki Otok nalazi se nedaleko od Koprivnice, a kapaciteta je 6.000 tona. Poslovanje silosa usko je vezano uz istoimenu kooperaciju i svinjogojsku farmu.

Ratarska kooperacija nudi poljoprivrednim gospodarstvima širok asortiman repromaterijala, a na otkupnim pistama kooperanti mogu predati svoje ratarske kulture. Kooperacije i maloprodaje su strateški pozicionirane u blizinu kooperanata i njihove zemlje, s ciljem smanjenja manipulativnih troškova. Kooperacije i maloprodaje se nalaze na diućim lokacijama: Slatina, Čađavica, Šljivoševci, Koška, Čepin, Kneževi Vinogradi, Dalj, Šodolovci, Velika Kopanica, Đakovo, Drenovci, Gradište, Lipovac, Donji Miholjac, Piškorevci, Drenje i Veliki Otok.

Sektor trgovanja žitaricama i uljaricama, proizvode otkupljene kroz kooperaciju i otkup od poljoprivrednih gospodarstava, prodaje na domaćem i europskom tržištu.

Poljoprivrednim proizvođačima uz stručan savjet i preporuku, na raspolaganju je širok asortiman sjemena, sredstava za zaštitu bilja i gnojiva renomiranih hrvatskih i svjetskih proizvođača: Agrimatco, AgLon, AgroChem, Bayer, BASF, BC Institut, Chromos Agro, Danon, Genera, KWS, Monsanto, Orchem, Petrokemija, Poljoprivredni institut Osijek, Pioneer, Raiffeisen Agro, Stockton, Syngenta i ostalih proizvođača.

Mesna industrija objedinjuje slijedno povezane djelatnosti tvrtke kako bi tržištu ponudila zdrave proizvode poznatog porijekla i kontrolirane sljedivosti. U 4 visokotehnološka pogona za proizvodnju, pakiranje i narezivanje proizvoda mesna industrija prema svjetskim recepturama stvara proizvode sastavljene isključivo od dobrih slavonskih sastojaka.

Saznajte više na:

https://dobro.hr/

Tvornica ulja Čepin d.d. najveći je hrvatski prerađivač zrna uljarica s kapacitetom prerade 150.000 tona uljarica. Glavna djelatnost tvornice je proizvodnja sirovih i rafiniranih ulja od sjemena suncokreta i uljane repice. U asortimanu, uz Suncokretovo ulje Tena, nalaze se repičino ulje te sačme suncokreta i uljane repice.

Saznajte više na:

http://www.uljara.hr/

Tradicija proizvodnje brašna na području Đakovštine datira od 1760. godine, kada su na tom području izgrađeni mlinovi-vodenice. Danas je mlin u Đakovu suvremeno opremljen s potpuno automatiziranim i kontroliranim proizvodnim procesima meljave pšenice i kukuruza. Asortiman proizvoda čine Žito brašno i krupica namijenjeni industrijskoj proizvodnji, Tena pšenično i kukuruzno brašno i krupica namijenjeni krajnjim korisnicima te krmno brašno i prekrupa.

Tvornica stočne hrane Vitalka jedna je od najsuvremnijih tvornica hrane za životinje u regiji. Proizvodni proces u cijelosti je automatiziran i računalno nadziran. Velika važnost pridaje se kontroli sirovina i gotovih proizvoda te sljedivosti. Sirovinsku osnovu proizvodnje čine ratarske kulture uzgojene na površinama Žito grupe. Godišnja proizvodnja iznosi više od 100.000 tona smjese za hranidbu svinja, goveda, peradi, divljači i riba.

Naslonjena je na silos u Đakovu, a godišnji kapacitet pogona je 10.000 t sjemena. Bilo da se sjeme dorađuje uslužno, za renomirane proizvođače ili kao sjeme proizvedeno na vlastitim ratarskim površinama, pod brendom Žito, proces je isti, a na kraju proizvodnog procesa izlazi dorađeno, tretirano i zapakirano sjeme. Sjeme Žito praćeno je budnim okom tehnologa kroz cijeli proizvodni proces, a posebno se brine o tome da nije genetski modificirano.

Certifikati i izvještaji o sjemenu - pretraga

Farma Velika Branjevina je reproduktivna farma na kojoj je smješteno 950 krmača Topigs-Norsvin genetike, s godišnjom proizvodnjom preko 30.000 odbite prasadi. Na farmi se također nalazi i tovilište kapaciteta 3.400 tovilišnih mjesta s godišnjom proizvodnjom preko 10.000 tovljenika.

Farma Forkuševci je reproduktivna farma na kojoj je smješteno 2.300 krmača Topigs-Norsvin genetike, s godišnjom proizvodnjom preko 65.000 odbite prasadi. Farma je visokog zdravstvenog statusa. Ishrana krmača obavlja se automatskim sustavom tekuće ishrane.

Farma Lipovača reproduktivna je farma s maksimalnim kapacitetom od 620 krmača. Godišnje se na farmi proizvede 19.000 odbite prasadi. Farma posjeduje najmoderniji sustav automatske suhe hranidbe.

U blizini Donjeg Miholjca, u regiji tradicionalno poznatoj po svinjogojstvu, smjestila se Farma svinja Magadenovac. Farma je rasplodnog tipa, kapaciteta 3.000 krmača i služi za odgoj prasadi do 25 kg težine. Na farmi se, pored odgoja, nalazi i 5.500 mjesta za tov.

Farma Lužani namjenjena je tovu svinja do 120 kg. Na farmi se godišnje utovi 55.000 svinja. Farma posjeduje moderni sustav automatske tekuće ishrane, koji omogućuje maksimalnu kontrolu i sigurnost hranidbe u svim fazama proizvodnje.

Farma Slašćak namjenjena je tovu svinja do 120 kg težine. Godišnje se na farmi proizvede 42.000 utovljenih svinja. Farma posjeduje moderni automatski sustav tekuće ishrane, koji omogućuje maksimalnu kontrolu i sigurnost hranidbe u svim fazama proizvodnje.

Svinjogojska farma Stari Seleš je nuklus farma za proizvodnju nazimica, izgrađena s naglaskom na dobrobit životinja i visoke ekološke standarde u potpuno kontroliranom procesu proizvodnje. Farma je kapaciteta 920 krmača te godišnje proizvede 8500 nazimica vrhunske kvalitete.

Svinjogojska farma Veliki Otok nalazi se u blizini Koprivnice te raspolaže s 1.400 krmača i godišnjim kapacitetom proizvodnje više od 40.000 prasadi. Osim toga, na farmi se nalazi i 10.000 tovilišnih mjesta, a godišnje se proizvede više od 30.000 tovljenika. Tijekom 2020. godine uloženo je u infrastrukturu i tehnološko unaprjeđenje farme s naglaskom na dobrobit životinja i zaštitu okoliša.

Žito grupa u suradnji s kooperantima godišnje utovi oko 50.000 svinja. Poljoprivrednim gospodarstvima na raspolaganju je uslužni tov, prasci dobre genetike i potencijala prirasta, stočna hrana i veterinarska briga.

Farma muznih krava Orlovnjak nalazi se u blizini Osijeka, neposredno uz prigradsko naselje Antunovac. Na farmi je smješteno 850 muznih krava pasmine Holstein Friezian. Farma ima zaokružen ciklus proizvodnje te se na istoj lokaciji obavlja odgoj vlastitog podmlatka od teleta, visoko steonih junica pa sve do muznih krava.

Farma muznih krava Mala Branjevina nalazi se pored mjesta Vuka, u neposrednoj blizini Osijeka. Farma je 2008. godine kompletno rekonstruirana i modernizirana, a na njoj je smješteno 900 muznih krava. Kvalitetna genetika tipa Holstein, izbalansirana hranidba i briga o životinjama, kao i znanje zaposlenika, garancija su proizvodnje kvalitetnog mlijeka.

Svoje poslovanje Farma je unaprijedila i projektom izgradnje dvaju skladišnih prostora - laguna, koji su preduvijet za kvalitetnije korištenje gnojovke i tekućeg digestata, koji će se nadalje koristiti za gnojidbu tala na ratarskim površinama Žito grupe i pridonijeti kvaliteti rada i smanjenju onečišćenja okoliša.

Farma Ankin Dvor nalazi se neposredno uz mjesto Čepin i ratarsku jedinicu Ovčara. Farma je namijenjena tovu junadi. Kapaciteta je 1.400 grla.

Farma tovne junadi Klisa nalazi se istočno od Osijeka i tovi junad simentalskog tipa. Farma ima kapacitet 2.400 komada junadi. Djelatnici farme dio potrebne hrane za životinje spravljaju sami od sirovina s obližnje ratarske jedinice, a dio hranidbe čine dopunske i gotove krmne smjese proizvedene u tvornici hrane za životinje Vitalka.

Farma tovne junadi Berak nalazi se u blizini mjesta Semeljci, u okolici Đakova. Farma je kapaciteta 1000 komada tovne junadi. Hrana za potrebe tovljenika proizvodi se na vlastitoj površini

Farma muznih krava Krndija nalazi se u blizini naselja Punitovci. Na farmi je smješteno 650 muznih krava pasmine Holstein Friezian. Farma ima zaokružen ciklus proizvodnje te se na istoj lokaciji obavlja odgoj vlastitog podmlatka od teleta, visoko steonih junica pa sve do muznih krava. Specifičnost ove farme je u objektima za stoku, odnosno kompletna proizvodnja se odvija na dubokoj stelji što za rezultat ima veliku proizvodnju krutog stajnjaka koji se koristi na vlastitim ratarskim površinama.

Farma tovne junadi Vitulus, nalazi se u Budimcima, a proizvodnja se odvija u sklopu ratarskih površina Budimci. Kapacitet farme je 200 komada tovne junadi.

Žito grupa najveći je proizvođač jaja u Republici Hrvatskoj s proizvodnjom od 140 milijuna jaja godišnje. Na farmi koka nesilica u Vuki smješteno je 220.000 nesilica, a na farmi Piko u Jastrebarskom još 270.000 nesilica. Nesilice se nalaze u obogaćenom kaveznom i podnom uzgoju, u skladu sa svim regulativama Europske Unije. Koke nesilice hrane se visokokvalitetnom hranom iz vlastite proizvodnje, a svježa jaja nose znak "Jaja hrvatskih farmi" koji dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija.

Uz svaku farmu nalazi se i pakirni centar za jaja, gdje se jaja sortiraju i pakiraju prema zahtjevima kupca. Sustav upravljanja zdravstvenom sigurnošću hrane u Pakirnom centru za jaja uključuje norme ISO 22000:2005, ISO/TS 22002-1 i dodatne FSSC 22000 zahtjeve.

Postrojenje je započelo s radom 2012. godine s ciljem modernizacije poslovanja uz implementaciju tehnologija kojima će uštedjeti energiju i smanjiti potrošnju prirodnih resursa i sirovina. Upravo su bioelektrane primjer kako taj cilj postići i time spriječiti onečišćenje okoliša.

Znate li da je bioplin korišten za grijanje vode u Siriji još oko 1.000 godine p.n.e.? Za istu se svrhu bioplinska postrojenja, uz proizvodnju struje, koriste i danas.

Postrojenje je započelo s radom 2012. godine u cilju povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije.

Ovom je elektranom, koja je počela s radom u svibnju 2016., Žito Grupa povećala udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, čime osigurava nacionalnu stabilnost elektroenergetskog sustava, a ujedno i doprinosi realizaciji zajedničke EU-energetske politike.

Postrojenje započinje s radom 2018. godine čime se nastavlja povećanje udjela Žito grupe u obnovljivim izvorima energije u proizvodnji električne energije.